Dogovor diskografa: Novi albumi izlaziće petkom

Od 10. jula „nova muzika petkom“ – na globalnom nivou

Globalno izdavanje muzičkih sadržaja istog dana kreće od 10. jula

·         U više od 45 država singlovi i albumi objavljivaće se u 00:01 časova svakog petka

·         Fanovi više neće morati danima da čekaju nova izdanja

·         Od sada će petak biti dan za izdavanje novih muzičkih ostvarenja fanovima širom sveta

10. jula počinje „nova muzika petkom“ – usklađeno globalno izdavanje novih muzičkih sadržaja. Ovaj potez, koji diskografske kuće, prodavci i muzički umetnici sprovode na međunarodnom nivou, znači da fanovi u mnogim zemljama više neće morati da čekaju danima da bi pristupili novim singlovima i albumima.

Do sada se muzika u različitim zemljama izdvala različitim danima u nedelji: ponedeljkom na tržištu Francuske i Velike Britanije, utorkom u Sjedinjenim Amerikim Državama i Kanadi, a petkom u Australiji, Nemačkoj i na drugim tržištima. To će se promeniti 10. jula jer će se od tada širom sveta muzika izdavati petkom u 00:01 časova po lokalnom vremenu.

Ovim poduhvatom se muzičkim fanovima omogućava da istog dana dođu do novih muzičkih sadržaja u svim delovima sveta, a ne da čekaju dan predviđen za izdavanje muzike u njihovoj zemlji. Na taj način će se eliminisati problemi i razočarenje poštovalaca muzike koji ne mogu da pristupe muzičkim sadržajima u svojoj zemlji iako su oni zakonito dostupni u drugim delovima sveta.

Petak je dan za novu muziku…

„Nova muzika petkom“ diskografskim kućama i muzičkim umetnicima pruža mogućnost da maksimalno iskoriste publicitet koji se daje novoizdatim muzičkim sadržajima. Njihovim fanovima će muzika biti dostupna bez obzira na to u kojoj državi žive jer petak više nije samo početak vikenda, već i dan za novu muziku. To će doprineti većem uzbuđenju u iščekivanju izdavanja novih albuma i singlova.

Do „nove muzike petkom“ ostalo je samo mesec dana, a od danas vam je na raspolaganju brendirani materijal koji će pratiti ovaj poduhvat i biti dostupan na više od 10 jezika širom sveta. Potrošači mogu pronaći sve potrebne informacije o prelasku na izdavanje muzike petkom na sajtu www.newmusicfridays.com.

Plan prelaska

Pripreme za prelazak na „novu muziku petkom“ iziskivale su zajedničke napore diskografskih kuća, distributera i maloprodajnih objekata radi usklađivanja lanca snabdevanja i marketinške prakse. Istovremeno se u pojedinim državama vrše izmene top lista radi prilagođavanja novom danu izdavanja muzike.

Prelazak na „novu muziku petkom“ realizovaće se na više od 45 diskografskih tržišta širom sveta. Među njima se u 11 država muzika već izdaje petkom, a ostale će izvršiti promenu dana za izdavanje novih albuma i singlova.

Globalni prelazak na „novu muziku petkom“ vrši se pod nadzorom međunarodne grupe za koordinaciju koju čine sledeće organizacije:

·         IFPI, koja zastupa interese više od 1300 diskografskih kuća širom sveta

·         WIN-Impala, koja na međunarodnom nivou zastupa interese nezavisnih diskografa

·         FIM, koja zastupa interese sindikata i udruženja muzičkih umetnika

·         Featured Artists Coalition, udruženje interpretatora Velike Britanije

·         ERA – Udruženje maloprodavaca zabavnih sadržaja, Velika Britanija

·         Music Biz, organizacija iz Sjedinjenih Američkih Država

Za više informacija o ovom poduhvatu i subjektima koji podržavaju „novu muziku petkom“ posetite sajt www.newmusicfridays.com.

Tarifa za reemitovanje

Zavod za intelektualnu svojinu је dana 12.06.2015. godine doneo Rešenje 990 broj: 021-2015/4206-05, kojim je dao saglasnost na Predlog jedinstvene tarife naknada za reemitovanje fonograma i na njima zabeleženih interpretacija, koji je utvrđen sporazumno od strane Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava interpretatora-PI i organizacije OFPS dana 10.06.2015. godine.

Jedinstvena tarifa naknada za reemitovanje fonograma i na njima zabeleženih interpretacija objavljena je u „Službenom glasniku RS“ broj 53/2015 dana 19.06.2015. godine. Tarifa stupa na snagu osmog dana od dana objavlјivanja u „Službenom glasniku RS“, to jest 27.06.2015. godine, a primenjuje se počevši od prvog dana meseca koji sledi za mesecom u kojem je ova tarifa stupila na snagu, to jest od 01.07.2015. godine.

Frensis Mur o prednostima Globalnog dana za objavljivanje muzičkih izdanja 26/02/2015

Umetnici i diskografske kuće razmišljaju pametno, misleći na budućnost i potrošače

Još stavova o Globalnom danu za objavljivanje muzičkih izdanja možete pročitati ovde

Nakon višemesečnih razgovora sa muzičkim udruženjima, u prilici smo da danas najavimo značajno dešavanja za čitav naš sektor – plan za uvođenje jedinstvenog globalnog dana za objavljivanje muzičkih izdanja.

Ovaj koncept prošao je kroz dug proces pripreme i konsultacija. Počevši od leta prošle godine, Međunarodna federacija fonografske industrije (eng. IFPI) bila je mesto održavanja mesečnih sastanaka u kojima su učestvovali predstavnici muzičkih distributera, izdavača, umetnika i unija. Razmatrali smo uslove, istraživanja i podatke koje imamo o različitim međunarodnim tržištima i došli do zaključaka koji nam omogućuju da krenemo napred. Imamo ogromnu podršku od distributera, diskografskih kuća i umetnika.  Izjave podrške, od Pola Mekgauna iz HMV-a do Krispin Hant iz Featured Artists koalicije, ili od Kena Parksa iz Spotify do Frančeska Rigantija iz italijanske kompanije Mondadori Retail,  možete pročitati ovde.

Cilj je veliki, ali dostižan: do leta ove godine nova muzička izdanja biće objavljivana petkom u 00:01.

Zašto je globalni dan za objavljivanje muzičkih izdanja toliko značajan za današnju muzičku industriju? Najpre zato što je to ono što naši korisnici žele. Današnji muzički fanovi žive u digitalizovanom svetu. Njihova ljubav prema muzici ne priznaje nacionalne granice. Oni žele da im muzika bude dostupna onog trenutka kada bude postavljena na internetu – a ne kada se objavi u njihovoj zemlji. Jedinstveni dan za objavljivanje nove muzike okončaće svu frustriranost zbog toga što nam u našoj zemlji nije dostupna muzika koja je već objavljena u drugim zemljama. Ovo je naročito izraženo u svetu koji je povezan društvenim mrežama i gde fanovi mogu odmah da vide da njihovi prijatelji ili rođaci u drugim zemljama već uživaju u muzici koja je njima nedostupna.

Drugi razlog tiče se činjenice da je globalni dan za objavljivanje muzičkih izdanja proslava nove muzike. Uvođenje jedinstvenog dana za nova izdanja širom sveta pružiće priliku da se oživi uzbuđenje i iščekivanje nove muzike. Mnogi muzičari imaju utisak da je donekle izgubljen osećaj važnosti objavljivanja novih izdanja. Zato su muzičari koji su bili uključeni u ove razgovore tako svesrdno podržali ovaj koncept.

Postoji još jedna prednost: globalni dan za objavljivanje novih izdanja pruža manje šanse pirateriji jer korisnici više neće morati da idu na piratske vebsajtove zato što je neko novo izdanje nedostupno u njihovoj zemlji. Ovo će pomoći usmeravanju prihoda ka zakonskim vlasnicima prava.

Sprovođenje ovog projekta širom svetskim tržišta biće veliki poduhvat. Kad su razgovori pokrenuti leta prošle godine, zatražili smo od naših IFPI nacionalnih udruženja da oforme radne grupe koje bi se posvetile isključivo ovom zadatku. Potrebno je uključiti distributere, kompanije koje sastavljaju top-liste, diskografske kuće i umetnike. Ključni ciljevi ovih radnih grupa biće: usklađivanje top-lista sa objavljivanjem petkom za zemlje koje trenutno imaju neki drugi dan; upravljanje procesnim i sistemskim promenama između različitih strana u lancu dostave; marketing i brendiranje kako bi postojala jasna medijska prepoznatljivost Globalnog dana za objavljivanje muzičkih izdanja; i rešavanje problema koji će se neminovno javiti u prelaznom procesu.

Ono što je pozitivno je skoro jednoglasna podrška konceptu jedinstvenog dana za objavljivanje muzičkih izdanja. Naravno, bilo je dosta polemike oko toga koji dan izabrati. Na kraju je doneta odluka da to bude petak. Logika kojom smo se rukovodili bila je da je to dan koji najviše odgovara korisnicima. Ispitivanjem korisnika na sedam različitih tržišta – Brazil, Francuska, Italija, Malezija, Španija, Švedska i SAD – došlo se do gotovo istih podataka: skoro 7 od 10 ispitanih muzičkih korisnika izjasnili su se da bi najviše voleli da dan objavljivanja nove muzike bude petak ili subota.

Analiza ponašanja muzičkih korisnika to potvrđuje. Petkom i subotom je poseta u muzičkim prodavnicama najveća, a isto važi i za kupovinu putem interneta. To je, takođe, i vreme najveće aktivnosti na društvenim medijima, što će svakako doprineti popularnosti novih izdanja. A vikend je vreme i intenzivnije spontane kupovine.

Naravno, usklađivanje čitave muzičke industrije sa globalnim danom za objavljivanje nove muzike podrazumeva mnoge izazove. Za očekivati je da neće svi obuhvaćeni ovim globalnim projektom koji uključuje preko 50 zemalja biti zadovoljni. Za neke će to svakako biti velika novina. Međutim, niko nije predložio ubedljiviju alternativu koja bi mogla funkcionisati na globalnom nivou.

Mislim da je ovo, sa stanovišta budućnosti, važan trenutak za međunarodnu muzičku industriju. Umetnici i diskografske kuće razmišljaju pametno, misleći na budućnost, ali pre svega, na svoje korisnike. Zaista mi raduje što smo uspeli da se usaglasimo i što možemo da najavimo Globalni dan za objavljivanje muzičkih izdanja. Sada preostaje da učinimo korak dalje i da ga sprovedemo u delo.

Produženje roka sporazuma za korisnike iz reda javnog saopštavanja

U skladu sa odlukom Upravnog odbora od 29.01.2015. godine, Organizacija proizvođača fonograma Srbije-OFPS korisnicima iz reda javnog saopštavanja daje mogućnost da zaključe sporazum o načinu i dinamici izmirenja svojih dugovanja. Onim korisnicima koji duguju bruto osnovni dug i sudske troškove u iznosu manjem od 20.000,00 dinara odobrava se popust od 20% na iznos glavnog duga, oprost kamate i otplata duga u 5 rata, a korisnicima koji duguju bruto osnovni dug i sudske troškove u iznosu većem od 20.000,00 dinara, odobrava se popust od 20% na iznos glavnog duga, oprost kamate i otplata duga u 10 rata.

 Uslov za otplatu dugovanja na napred navedeni način je dostavljanje:

-blanko menice registrovane u Registru menica i ovlašćenja kod Narodne banke Srbije,

-zahteva za registraciju menice,

-kartona deponovanih potpisa,

-OP obrasca i

-meničnog ovlašćenja (čiji model možete pronaći ovde).

 Za sve dodatne informacije kontaktirati organizaciju OFPS svakog radnog dana u periodu od 08:00 do 16:00 časova na brojeve telefona 011/4049090, 4049091, 4049092 i 4049093.

Komisija Evropske unije sprovodi ‘’detaljno’’ ispitivanje zajedničkog projekta autorskih društava PRS, STIM i GEMA

Evropska komisija ispituje pokretanje multiteritorijalnog centra za licenciranje na predlog autorskih društava PRS iz Velike Britanije, STIM iz Švedske i GEMA iz Nemačke.

PRS, STIM i GEMA su planirali da usluge ovog centra stave u rad početkom 2015, nakon dobijanja dozvole komisije za zaštitu konkurencije. Organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskih prava pružiće pomoć Evropskoj komisiji u daljoj analizi i putem pružanja tržišnih podataka.

Ukoliko dobije dozvolu za rad, ovo zajedničko čvorište autorskih društava zamišljeno je kao prvi servis sa velikim brojem repertoara čije će usluge istovremeno uključivati kako obradu podataka, tako i multiteritorijalno licenciranje za autore, izdavače, druge organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskih muzičkih prava i pružaoce digitalnih usluga (DSP).

Komentarišući vesti iz Evropske komisije, glavni izvršni direktor organizacije PRS Robert Aškroft izjavio je: ‘’Imajući u vidu kompleksnost multiteritorijalnog digitalnog tržišta i dalekosežnost inovativnog rešenja koje predlažemo, razumljivo je da je naš zajednički projekat predmet temeljne analize i procene. I dalje ćemo pružati maksimalnu saradnju Evropskoj komisiji, verujući u pozitivno rešenje ovog procesa’’.

Harald Heker, glavni izvršni direktor nemačkog autorskog društva GEMA, dodao je: ‘’Naš predlog je potpuno u saglasnosti sa Direktivom o kolektivnom upravljanju autorskim pravima, koja podstiče sjedinjavanje repertoara za pan-evropske dozvole  kako bi se olakšao proces licenciranja za pružaoce digitalnih usluga (DSP). Naša ideja je kompletno osmišljena s ciljem da donese prednosti kako vlasnicima prava, uključujući autore, izdavače i manja društva za ostvarivanje kolektivnih prava, tako i pružaocima digitalnih usluga’’.

Glavni izvršni direktor švedskog STIM-a, Karsen Dihrberg Nilsen rekao je: ‘’Bez obzira na ovaj zastoj, mi i dalje verujemo da se kolektivno ostvarivanje autorskih prava može značajno poboljšati bližom preko-graničnom saradnjom. Zajedničko čvorište omogućiće nam da zajednički snosimo troškove infrastrukture i da zajednički investiramo u sisteme kojima će se pospešiti efikasnost, preciznost i brzina. Naš cilj je da donesemo korist svima koji uživaju u onome što predstavlja središte naše industrije – stvaranje muzike’’.