Frensis Mur o prednostima Globalnog dana za objavljivanje muzičkih izdanja 26/02/2015

Umetnici i diskografske kuće razmišljaju pametno, misleći na budućnost i potrošače

Još stavova o Globalnom danu za objavljivanje muzičkih izdanja možete pročitati ovde

Nakon višemesečnih razgovora sa muzičkim udruženjima, u prilici smo da danas najavimo značajno dešavanja za čitav naš sektor – plan za uvođenje jedinstvenog globalnog dana za objavljivanje muzičkih izdanja.

Ovaj koncept prošao je kroz dug proces pripreme i konsultacija. Počevši od leta prošle godine, Međunarodna federacija fonografske industrije (eng. IFPI) bila je mesto održavanja mesečnih sastanaka u kojima su učestvovali predstavnici muzičkih distributera, izdavača, umetnika i unija. Razmatrali smo uslove, istraživanja i podatke koje imamo o različitim međunarodnim tržištima i došli do zaključaka koji nam omogućuju da krenemo napred. Imamo ogromnu podršku od distributera, diskografskih kuća i umetnika.  Izjave podrške, od Pola Mekgauna iz HMV-a do Krispin Hant iz Featured Artists koalicije, ili od Kena Parksa iz Spotify do Frančeska Rigantija iz italijanske kompanije Mondadori Retail,  možete pročitati ovde.

Cilj je veliki, ali dostižan: do leta ove godine nova muzička izdanja biće objavljivana petkom u 00:01.

Zašto je globalni dan za objavljivanje muzičkih izdanja toliko značajan za današnju muzičku industriju? Najpre zato što je to ono što naši korisnici žele. Današnji muzički fanovi žive u digitalizovanom svetu. Njihova ljubav prema muzici ne priznaje nacionalne granice. Oni žele da im muzika bude dostupna onog trenutka kada bude postavljena na internetu – a ne kada se objavi u njihovoj zemlji. Jedinstveni dan za objavljivanje nove muzike okončaće svu frustriranost zbog toga što nam u našoj zemlji nije dostupna muzika koja je već objavljena u drugim zemljama. Ovo je naročito izraženo u svetu koji je povezan društvenim mrežama i gde fanovi mogu odmah da vide da njihovi prijatelji ili rođaci u drugim zemljama već uživaju u muzici koja je njima nedostupna.

Drugi razlog tiče se činjenice da je globalni dan za objavljivanje muzičkih izdanja proslava nove muzike. Uvođenje jedinstvenog dana za nova izdanja širom sveta pružiće priliku da se oživi uzbuđenje i iščekivanje nove muzike. Mnogi muzičari imaju utisak da je donekle izgubljen osećaj važnosti objavljivanja novih izdanja. Zato su muzičari koji su bili uključeni u ove razgovore tako svesrdno podržali ovaj koncept.

Postoji još jedna prednost: globalni dan za objavljivanje novih izdanja pruža manje šanse pirateriji jer korisnici više neće morati da idu na piratske vebsajtove zato što je neko novo izdanje nedostupno u njihovoj zemlji. Ovo će pomoći usmeravanju prihoda ka zakonskim vlasnicima prava.

Sprovođenje ovog projekta širom svetskim tržišta biće veliki poduhvat. Kad su razgovori pokrenuti leta prošle godine, zatražili smo od naših IFPI nacionalnih udruženja da oforme radne grupe koje bi se posvetile isključivo ovom zadatku. Potrebno je uključiti distributere, kompanije koje sastavljaju top-liste, diskografske kuće i umetnike. Ključni ciljevi ovih radnih grupa biće: usklađivanje top-lista sa objavljivanjem petkom za zemlje koje trenutno imaju neki drugi dan; upravljanje procesnim i sistemskim promenama između različitih strana u lancu dostave; marketing i brendiranje kako bi postojala jasna medijska prepoznatljivost Globalnog dana za objavljivanje muzičkih izdanja; i rešavanje problema koji će se neminovno javiti u prelaznom procesu.

Ono što je pozitivno je skoro jednoglasna podrška konceptu jedinstvenog dana za objavljivanje muzičkih izdanja. Naravno, bilo je dosta polemike oko toga koji dan izabrati. Na kraju je doneta odluka da to bude petak. Logika kojom smo se rukovodili bila je da je to dan koji najviše odgovara korisnicima. Ispitivanjem korisnika na sedam različitih tržišta – Brazil, Francuska, Italija, Malezija, Španija, Švedska i SAD – došlo se do gotovo istih podataka: skoro 7 od 10 ispitanih muzičkih korisnika izjasnili su se da bi najviše voleli da dan objavljivanja nove muzike bude petak ili subota.

Analiza ponašanja muzičkih korisnika to potvrđuje. Petkom i subotom je poseta u muzičkim prodavnicama najveća, a isto važi i za kupovinu putem interneta. To je, takođe, i vreme najveće aktivnosti na društvenim medijima, što će svakako doprineti popularnosti novih izdanja. A vikend je vreme i intenzivnije spontane kupovine.

Naravno, usklađivanje čitave muzičke industrije sa globalnim danom za objavljivanje nove muzike podrazumeva mnoge izazove. Za očekivati je da neće svi obuhvaćeni ovim globalnim projektom koji uključuje preko 50 zemalja biti zadovoljni. Za neke će to svakako biti velika novina. Međutim, niko nije predložio ubedljiviju alternativu koja bi mogla funkcionisati na globalnom nivou.

Mislim da je ovo, sa stanovišta budućnosti, važan trenutak za međunarodnu muzičku industriju. Umetnici i diskografske kuće razmišljaju pametno, misleći na budućnost, ali pre svega, na svoje korisnike. Zaista mi raduje što smo uspeli da se usaglasimo i što možemo da najavimo Globalni dan za objavljivanje muzičkih izdanja. Sada preostaje da učinimo korak dalje i da ga sprovedemo u delo.

Produženje roka sporazuma za korisnike iz reda javnog saopštavanja

U skladu sa odlukom Upravnog odbora od 29.01.2015. godine, Organizacija proizvođača fonograma Srbije-OFPS korisnicima iz reda javnog saopštavanja daje mogućnost da zaključe sporazum o načinu i dinamici izmirenja svojih dugovanja. Onim korisnicima koji duguju bruto osnovni dug i sudske troškove u iznosu manjem od 20.000,00 dinara odobrava se popust od 20% na iznos glavnog duga, oprost kamate i otplata duga u 5 rata, a korisnicima koji duguju bruto osnovni dug i sudske troškove u iznosu većem od 20.000,00 dinara, odobrava se popust od 20% na iznos glavnog duga, oprost kamate i otplata duga u 10 rata.

 Uslov za otplatu dugovanja na napred navedeni način je dostavljanje:

-blanko menice registrovane u Registru menica i ovlašćenja kod Narodne banke Srbije,

-zahteva za registraciju menice,

-kartona deponovanih potpisa,

-OP obrasca i

-meničnog ovlašćenja (čiji model možete pronaći ovde).

 Za sve dodatne informacije kontaktirati organizaciju OFPS svakog radnog dana u periodu od 08:00 do 16:00 časova na brojeve telefona 011/4049090, 4049091, 4049092 i 4049093.

Komisija Evropske unije sprovodi ‘’detaljno’’ ispitivanje zajedničkog projekta autorskih društava PRS, STIM i GEMA

Evropska komisija ispituje pokretanje multiteritorijalnog centra za licenciranje na predlog autorskih društava PRS iz Velike Britanije, STIM iz Švedske i GEMA iz Nemačke.

PRS, STIM i GEMA su planirali da usluge ovog centra stave u rad početkom 2015, nakon dobijanja dozvole komisije za zaštitu konkurencije. Organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskih prava pružiće pomoć Evropskoj komisiji u daljoj analizi i putem pružanja tržišnih podataka.

Ukoliko dobije dozvolu za rad, ovo zajedničko čvorište autorskih društava zamišljeno je kao prvi servis sa velikim brojem repertoara čije će usluge istovremeno uključivati kako obradu podataka, tako i multiteritorijalno licenciranje za autore, izdavače, druge organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskih muzičkih prava i pružaoce digitalnih usluga (DSP).

Komentarišući vesti iz Evropske komisije, glavni izvršni direktor organizacije PRS Robert Aškroft izjavio je: ‘’Imajući u vidu kompleksnost multiteritorijalnog digitalnog tržišta i dalekosežnost inovativnog rešenja koje predlažemo, razumljivo je da je naš zajednički projekat predmet temeljne analize i procene. I dalje ćemo pružati maksimalnu saradnju Evropskoj komisiji, verujući u pozitivno rešenje ovog procesa’’.

Harald Heker, glavni izvršni direktor nemačkog autorskog društva GEMA, dodao je: ‘’Naš predlog je potpuno u saglasnosti sa Direktivom o kolektivnom upravljanju autorskim pravima, koja podstiče sjedinjavanje repertoara za pan-evropske dozvole  kako bi se olakšao proces licenciranja za pružaoce digitalnih usluga (DSP). Naša ideja je kompletno osmišljena s ciljem da donese prednosti kako vlasnicima prava, uključujući autore, izdavače i manja društva za ostvarivanje kolektivnih prava, tako i pružaocima digitalnih usluga’’.

Glavni izvršni direktor švedskog STIM-a, Karsen Dihrberg Nilsen rekao je: ‘’Bez obzira na ovaj zastoj, mi i dalje verujemo da se kolektivno ostvarivanje autorskih prava može značajno poboljšati bližom preko-graničnom saradnjom. Zajedničko čvorište omogućiće nam da zajednički snosimo troškove infrastrukture i da zajednički investiramo u sisteme kojima će se pospešiti efikasnost, preciznost i brzina. Naš cilj je da donesemo korist svima koji uživaju u onome što predstavlja središte naše industrije – stvaranje muzike’’.

Zaključen Sporazum o jedinstvenoj tarifi naknada za emitovanje fonograma i na njima zabeleženih interpretacija od strane javnih medijskih ustanova

Sa velikim zadovoljstvom obaveštavamo javnost da je 14. januara 2015. godine zaključen Sporazum o jedinstvenoj tarifi za emitovanje fonograma i na njima zabeleženih interpretacija od strane javnih medijskih ustanova, koji su zaključile Organiazcija za kolektivno ostvarivanje prava interpretatora – PI i Organizacija proizvođača fonograma Srbije – OFPS s jedne strane i Javna medijska ustanova “Radio televizija Srbije” i Javna medijska ustanova “Radio televizija Vojvodine” s druge strane.

Izveštaj o investiranju u muzičku industriju pokazuje da muzičke kuće ulažu 4,3 milijarde dolara u umetnike, repertoar i marketing

25. novembar 2014. godine

·         Ukupne investicije produkcijskih kuća u A&R (muzičke umetnike i repertoar) i marketing iznose više od 4,3 milijarde američkih dolara godišnje, odnosno preko 20 milijardi dolara u poslednjih pet godina, zaključuje se u izveštaju o investiranju u muzičku industriju (Investing in Music) organizacije IFPI;

·         Investiranje prihoda  od muzičke industrije u A&R i marketing tokom poslednje dve godine uvećano je sa 26 na 27 procenata;

·         Izveštaj je predstavljen poslanicima Evropskog parlamenta na susretu Prijatelji muzike održanom u Strazburu, čiji domaćin je bio Plasido Domingo, predsedavajući organizacije IFPI.

Muzičke kuće su i dalje pokretačka snaga globalne muzičke industrije, čija ulaganja u umetnike, repertoar i marketing iznose 4,3 milijarde dolara godišnje – navodi se u novom izveštaju organizacije IFPI o promenama u muzičkoj industriji.

Produkcijske kuće ostaju primarni investitori jer ulažu 27% svojih prihoda u umetnike, repertoar i marketing, što predstavlja povećanje od 1% u odnosu na 2011. godinu. Procenjuje se da su u poslednjih pet godina muzičke kuće širom sveta uložile više od 20 milijardi dolara u umetnike, repertoar i marketing.

Više od 7500 muzičkih umetnika je 2013. godine zaključilo je ugovore sa vodećim muzičkim kućama, a na desetine hiljada ih je zaključilo ugovore sa manjim, nezavisnim kućama. Svaki peti umetnik na listama muzičkih kuća je novi umetnik, što ukazuje na značaj svežih talenata za vitalnost muzičke industrije.

Muzičke kuće ulažu veći deo svojih globalnih prihoda u umetnike i repertoar (A&R) nego što većina ostalih privrednih sektora ulaže u istraživanje i razvoj (R&D). Poređenja pokazuju da investicije muzičke industrije u A&R (u iznosu od 16%) prevazilaze ulaganja drugih privrednih sektora u R&D, uključujući industriju kompjutera i softvera (9,9%), kao i farmaceutski i biološki sektor (14,4%).

Izveštaj o investiranju u muzičku industriju objavila je danas organizacija IFPI koja zastupa interese proizvođača fonograma širom sveta, u saradnji sa organizacijom WIN kao međunarodnim udruženjem nezavisnih produkcijskih kuća. Izveštaj je predstavljen na susretu sa poslanicima Evropskog parlamenta pod nazivom Prijatelji muzike, čiji domaćin je bio predsedavajući organizacije IFPI Plasido Domingo.

Izveštaj sadrži nove podatke i nekoliko studija slučaja, te prikazuje evoluciju trajnog partnerstva između muzičkih kuća i umetnika u digitalnom svetu.

Izvršni direktor IFPI Fransis Mur ističe da “Izveštaj o investiranju u muzičku industriju pokazuje da vodeće i manje produkcijske kuće godišnje ulažu nekoliko milijardi dolara u muzičke umetnike. Procenjuje se da je u prethodnih pet godina u A&R i marketing uloženo više od 20 milijardi dolara. Ovo je impresivan pokazatelj kvaliteta koji definiše muzičku industriju i daje joj jedinstvenu vrednost”.

Alison Venam, predsedavajuća organizacije WIN, navodi da “većina umetnika koji žele uspešnu muzičku karijeru i dalje zaključuje ugovore sa muzičkim kućama. Oni nastoje da stupe u kontakt sa najboljim producentima, inženjerima zvuka i studijskim muzičarima u muzičkom biznisu. Potrebna im je finansijska podrška i stručna pomoć u pogledu marketinga i promotivnih kampanja”.

Izveštaj sadrži podatke dobijene od muzičkih kuća i studije slučaja o umetnicima i bendovima iz svih delova sveta, među kojima su Ed Shereran5 Seconds of Summer, Lorde, MKTO, Negramaro, Nico & Vinz, Pharell Williams Wei Li-An.

ODRŽANA SEDNICA SKUPŠTINE UNIJE DISKOGRAFA SRBIJE

Redovna sednica Skupštine Unije diskografa Srbije održana je 24.12.2014. godine u hotelu Metropol. Uz prisustvo 20 članova Skupštine, usvojeni su izveštaji o radu Upravnog odbora i generalnog sekretara, izveštaj o finansijskom poslovanju Unije, kao i plan i program rada u 2015. godini.